• Proteini su esencijalni makronutrijenti koji igraju ključnu ulogu u izgradnji mišića, obnovi stanica i podršci imunološkom sustavu.
  • Bez adekvatnog unosa proteina, tijelo ne može pravilno funkcionirati, što može dovesti do umora, slabosti i gubitka mišićne mase.
  • U ovoj temi poučit ću vas koje su najbolje vrste proteina, koliko ih je potrebno dnevno i kako ih pravilno uključiti u prehranu.

Što su proteini i zašto su važni?

  • Proteini su sastavljeni od aminokiselina koje su ključne za rast i regeneraciju tkiva.
  • Osim što izgrađuju mišiće, proteini su važni za zdravlje kose, kože, noktiju i proizvodnju enzima i hormona.
  • Njihov unos posebno je važan za sportaše, starije osobe i one koji žele održavati zdravu tjelesnu masu.

Vrste proteina – biljni vs. životinjski izvori

🥩 Životinjski proteini – nalaze se u mesu, ribi, jajima i mliječnim proizvodima te sadrže sve esencijalne aminokiseline.

🌱 Biljni proteini – izvori poput leće, graha, tofua, kvinoje i orašastih plodova mogu biti odlična alternativa, ali često zahtijevaju kombiniranje kako bi pružili sve esencijalne aminokiseline.

  • Iako su životinjski proteini biološki iskoristiviji, biljni proteini nude vlakna i manje zasićenih masti, što ih čini zdravim izborom.

Koliko proteina dnevno trebamo?

  • Prosječna preporuka je 0,8 g proteina po kilogramu tjelesne mase, ali potrebe mogu varirati:
    • 🏋️ Aktivni pojedinci i sportaši: 1,2 – 2,0 g/kg
    • 👴 Starije osobe: 1,0 – 1,2 g/kg za očuvanje mišićne mase
    • 🍽️ Osobe na dijeti: povećan unos proteina može pomoći u očuvanju mišićne mase pri mršavljenju

Najbolji izvori proteina za zdravu prehranu

🥚 Jaja – visokokvalitetni protein s esencijalnim aminokiselinama.

🐟 Riba – bogata omega-3 masnim kiselinama i lako probavljivim proteinima.

🥩 Puretina i piletina – odličan izvor nemasnih proteina.

🥦 Tofu i tempeh – biljni izvori proteina s kompletnim aminokiselinskim profilom.

🍚 Grčki jogurt i skyr – sadrže puno proteina uz probiotike koji poboljšavaju probavu.

Benefiti proteina za zdravlje

  • Podržavaju izgradnju i regeneraciju mišića – esencijalni su za sportaše i fizički aktivne osobe.
  • Pomažu u održavanju zdrave tjelesne mase – povećavaju osjećaj sitosti i smanjuju unos nepotrebnih kalorija.
  • Jačaju imunološki sustav – proteini su ključni za proizvodnju antitijela i borbu protiv infekcija.
  • Poboljšavaju zdravlje kostiju – proteini iz mliječnih proizvoda i ribe pomažu u očuvanju gustoće kostiju.
  • Podupiru mentalno zdravlje – aminokiseline poput triptofana sudjeluju u proizvodnji serotonina, hormona sreće.

Mitovi o unosu proteina

„Previše proteina šteti bubrezima“ – kod zdravih osoba nema dokaza da visok unos proteina oštećuje bubrege.

„Samo sportaši trebaju proteine“ – proteini su ključni za sve, ne samo za one koji treniraju.

„Biljni proteini nisu dovoljno kvalitetni“ – pravilnim kombiniranjem (npr. žitarice + mahunarke) mogu pružiti sve esencijalne aminokiseline.

„Višak proteina se odmah pretvara u masnoće“ – tijelo koristi proteine za brojne funkcije prije nego što ih pohranjuje kao masnoću.

„Proteinski shakeovi su nužni za mišićni rast“ – moguće je zadovoljiti proteinske potrebe i putem prirodnih izvora hrane bez dodataka.

„Više proteina znači brži rast mišića“ – bez odgovarajućeg treninga i uravnotežene prehrane, prekomjeran unos proteina neće automatski povećati mišićnu masu.

Kako pravilno uključiti proteine u prehranu?

  • Doručak: kajgana s povrćem i svježi posni sir.
  • Ručak: losos s kvinojom i pečenim povrćem.
  • Večera: salata s tofuom, lećom i maslinovim uljem.
  • Međuobroci: grčki jogurt s orašastim plodovima, proteinski shake.

Zaključak

  • Proteini su neophodni za zdravlje mišića, kože i imunološkog sustava.
  • Iako postoje mnogi proteinski dodaci na tržištu, moj pristup prehrani usmjeren je na unos proteina iz cjelovitih i prirodnih izvora hrane. Smatram da su jaja, riba, meso, mahunarke i mliječni proizvodi bolji izbor od tvorničkih pripravaka, jer nude dodatne nutrijente poput vlakana, vitamina i zdravih masti.